EU proizvođačima automobila olakšala udovoljavanje emisionih standarda

Već smo pisali o tome kako su EU regulatori odlučili, uprkos protivljenju brojnih proizvođača, ostati pri prvobitnom planu zabrane novih SUS motora od 2035. godine, no pripremili su i određena olakšanja za lakšu tranziciju na struju i kakav-takav nastavak karijere klasičnih motora.

Zvuči nerealno, ali kroz desetak godina, evropski proizvođači automobila neće moći prodavati nove automobile pokretane klasičnim benzinskim i dizelskim motorima. No, to tehnički ne znači kliničku smrt SUS motora. Konkretno radi se o mogućnosti nastavka prodaje SUS motora, ali prilagođenih za korištenje karbonski neutralnih goriva, čiji je pak razvoj još uvijek u povojima. 

EU je dakle čvrsto odlučila da od 2035. godine u svojih 27 zemalja članica uvede nultu emisiju ugljen dioksida, a do tada postupno smanjivati aktuelne vrijednosti emisije, za dodatnih 15 posto, što je izazvalo revolt većine proizvođača automobila. Zbog toga je evropska komisija odlučila smanjiti pritisak na proizvođače, pa će nove norme na snagu umjesto krajem ove godine, na snagu stupiti tek 2027. godine. 

Konkretno, proizvođači automobila će u naredne dvije godine prosječnu flotnu emisiju ugljen dioksida morati smanjiti na 93,6 g/km, a od 2030. godine ta će brojka biti osjetno manjih 49,5 g/km, dok bi od 2035. godine emisija trebala biti ambicioznih, ali za mnoge nerealističnih 0 g/km. Proizvođači automobila su stoga nakratko odahnuli, jer su svjesni nemogućnosti dostizanja traženih norm, već računali penale koje će plaćati sa svakim proizvedenim automobilom. 

Da budemo načisto, evropskim proizvođačima automobila niko ne brani proizvodnju automobila sa benzinskim ili dizelskim motorima, razmjeno visoke emisije ugljen dioksida, poput recimo Mercedesa S klase sa rabijatnim i rastrošnim V12 motorom, ali isto tako su obavezni i praktično primorani stvarati nove hibridne ili električne automobile, kako bi na taj način kompenzirali razliku i smanjili ukupnu flotnu emisiju, te tako izbjegli penale.

U problemu su dakle prvenstveno proizvođači koji trenutno nemaju adekvatnu ponudu električara, kao što je recimo Mazda, koja svoju ponudu i dalje bazira na četverocilindarskim motorima razmjerno velike zapremine. Osim toga, veliki nameti na vozila sa visokim emisijama ugljen dioksida, doveli su do značajnog povećanja cijena na većini evropskih tržišta.

Upravo zbog toga ne treba pretjerano kritizirati BMW koji je razočarao tradicionaliste kada je u novi M5 stavio plug-in hibridni V8, no to je očigledno bio neizbježan kompromis, jer bi u protivnom pod prednjim poklopcem morao biti neki manji motor. Mercedes je pak otišao korak dalje kada je u C63 AMG umjesto voljenog 4.0 litarskog V8 stavio elektrificirani četverocilindraš. No, u AMG-u su svjesni greške, pa već razvijaju novi, efikasniji V8 za buduće modele.