Počelo zimsko računanje vremena, dani su kraći, a veća opasnost od susreta s divljači

DATUM OBJAVE:

27.10.2024.

KATEGORIJA:

SAVJETI

Nesreće u kojima sudjeluju divlje životinje su stalni problem za sigurnost na cestama, posebno ujesen. Opasni neželjeni susreti s divljači mogu se izbjeći uz prilagođen stil vožnje i dozu opreza.

U nedjelju 27. oktobra počelo je zimsko računanje vremena. To znači da su dani sve kraći, manje je dnevnog svjetla, a sve duža razdoblja sumraka povećavaju rizik od nesreća u kojima sudjeluju divlje životinje. Ova opasnost se često podcjenjuje, iako statistika upozorava. Tako je u prošloj godini na njemačkim cestama zabilježeno više od 280 hiljada udesa vozila s divljači, od kojih je 2.351 nesreća bila sa stradalim osobama.

Podaci osiguravajućih kuća pokazuju da se broj ovakvih udesa ne smanjuje. Naprotiv, prošle godine je isplaćena odšteta prvi put premašila milijardu eura, s prosječnim iznosom naknade od 3.850 eura. Dakle, nesreće u kojima sudjeluju divlje životinje su stalni problem za sigurnost na cestama, posebno ujesen. Opasni neželjeni susreti s divljači mogu se izbjeći uz prilagođen stil vožnje i dozu opreza. 
005_savjeti_divljac.jpg
Mnoge divlje životinje posebno su aktivne između 6 i 8 sati ujutro. No, duža razdoblja sumraka uz lošiju vidljivost zahtijevaju i veliku pozornost svih učesnika u saobraćaju. Vjerojatnoća susreta posebno je velika na seoskim cestama, uz livade, polja i šumska područja. Međutim, i urbana područja sada su naseljena i divljim svinjama, lisicama i drugim životinjama, pa se također savjetuje oprez, posebno na ulicama bez visokih zgrada.

Ne treba podcjenjivati sudar divlje životinje i automobila u pokretu jer se oslobađa ogromna energija. Pri brzini vozila od svega 60 km/h, srndać težine od oko 20 kilograma u slučaju sudara s automobilom postaje projektil težine oko 800 kilograma. Dugonoge srne i jeleni pri sudaru se zabijaju u poklopac motora, a životinjska lešina potom nekontrolirano sklizne u vjetrobransko staklo, s vjerojatnošću da će se probiti kroz njega. Udarna sila je takva da omogućava tijelu divljači da dosegne stražnje sjedište ili prtljažnik.
002_savjeti_divljac.jpg
Ponašanje divljači teško se može predvidjeti. Životinje najčešće ne prelaze cestu na najkraćem dijelu puta. Često od vozila bježe uz ivicu saobraćajne trake, kako bi u zadnjem trenutku skočili na cestu. Pritom se na cestu kreću s obje strane kolovoza. Također, jelen i divlja svinja rijetko se pojavljuju sami - kreću se uglavnom u grupama s više životinja, ali postoji opasnost i od zaostale divljači. 

Kako bi se smanjio rizik od nesreće u kojoj sudjeluju divlje životinje, eksperti vozačima savjetuju da se strogo pridržavaju znakova upozorenja na divljač. Treba voditi računa o ograničenoj vidljivosti u mraku, u sumraku, ali i po magli i tome prilagođavati brzinu. Kočenje i trubljenje pomažu kada se divljač poput jelena ili divljih svinja pojavi u prednjim svjetlima. Koristiti duga svjetla u mraku, naravno ako nema vozila iz suprotnog smjera. 
003_savjeti_divljac.jpg
Pritom voditi računa da se jeleni i druge divlje životinje instinktivno kreću prema izvorima svjetlosti ili se iznenađeno zaustavljaju na cesti. Kontrola nad vozilom je važna, uz minimiziranje manevara izbjegavanja i naglih reakcija. Ako se nesreća ipak dogodi, zaustavite automobil, ne gasite svjetla, upalite četiri pokazivača pravca, obucite prsluk upozorenja i potom osigurajte mjesto nesreće.

Važno: ne dirajte povrijeđene divlje životinje jer postoji opasnost od bjesnila.