Kako sačuvati motor: Izbjegavati previsoke i preniske obrtaje

Korištenje pune snage može biti korisno, čak neophodno u određenim situacijama, ali postoje i negativni efekti, kada pretjerano visoki obrtaji mogu dovesti do preranog kvara agregata.

Vozač automobila sa standardnim benzincem ili dizelašem često želi izvući svu moguću snagu iz motora. Korištenje pune snage može biti korisno, čak neophodno u određenim situacijama, kao što su ubrzavanje ili pretjecanje. Međutim, treba imati na umu i negativne efekte, posebno na hladnom motoru, kada pretjerano visoki obrtaji mogu dovesti do preranog kvara agregata.

Čak i kada se dovoljno zagrijan motor zavrti do graničnih obrtaja, time se znatno smanjuje resurs pogonske jedinice. Kao rezultat toga, velike popravke mogu biti potrebne nakon 150-200 hiljada kilometara, što je mala kilometraža po standardima modernih motora. Naime, normalni životni vijek motora s unutrašnjim sagorijevanjem je obično 250-350 hiljada km.

Odlazak u drugu krajnost, stalnu vožnja na niskim okretajima, također dovodi do skraćenja životnog vijeka motora s unutrašnjim sagorijevanjem. U takvim slučajevima posljedica je stvaranje naslaga ugljika zbog nepotpunog sagorijevanja goriva, a motor s unutrašnjim sagorijevanjem ne dostiže optimalnu temperaturu. 

Stoga je za vozače najbolje da se drže zlatne sredine - mirne i glatke vožnje u području obrtaja između 2.000 i 3.500 o/min za benzinske motore i nešto niže za dizelske motore (1.500 - 2.500 o/min), s povremenim "tjeranjem" motora u visoke obrtaje, na 4.000 - 5.000 o/min. Već 30-ak godina svi novi automobili imaju obrtomjer ili tahometar - instrument kojim se može kontrolirati brzina obrtaja motora.  

Ako govorimo o automobilima s automatskim mjenjačima, u ovakvim situacijama se preporučuje prebacivanje u ručni mod kako bi se mogao kontrolirati motor. Prosječni motori s unutrašnjim sagorijevanjem imaju vršnu snagu pri okretajima od 1,5 do 6 hiljada. Obrtomjer često pokazuje cifru od 8.000 obrtaja, gdje su posljednje dvije skale obojene crvenom bojom. Stručnjaci ne preporučuju povećanje broja okretaja standardnog motora do ovog limita.

Poenta je što pri takvim visokim obrtajima motor ne proizvodi vršnu snagu, troši previše goriva, pri čemu se primjetno brže habaju dijelovi koji su izloženi trenju, uz pregrijavanje ulja. Stoga, nema smisla ubrzavati konvencionalni motor s unutrašnjim sagorijevanjem do krajnjih granica. Savjet važi pogotovo ako automobil ima značajnu kilometražu, a sistem hlađenja nije servisiran na vrijeme. U takvim okolnostima postoji velika vjerovatnoća da motor jednostavno proključa.

Pažnju treba obratiti i na poštivanje ograničenja brzine. Kada motor stalno radi na oko 5-6 hiljada obrtaja, ne samo da se skraćuje životni vijek agegata nego se narušava i sigurnost jer se vozilo brže kreće. Automobil je teže upravljiv na visokim obrtajima, čemu treba dodati i rast potrošnje goriva, time i dodatni finansijski trošak.

Važna napomena: vožnju na visokim obrtajima pogotovo treba izbjegavati ako automobil nije uredno servisiran.