Istorija automobilizma: Od vozila na parni pogon do električne revolucije

+23

Počeci automobilizma vezani su uz kasni 18. i 19. vijek, kada su prvi entuzijasti i inovatori počeli razvijati vozila koja su mogla samostalno kretati, oslobađajući se konjske vuče. Evo nekoliko ključnih trenutaka iz istorije automobilizma.

Rani eksperimenti sa automobilima vraćaju nas u 1769. godinu. Francuz Nicolas-Joseph Cugnot konstruisao je prvo samohodno vozilo na parni pogon, poznato kao Cugnotov fardier à vapeur. Ova "parna kola" koristila su se za vuču topova, a bila su nepraktična zbog sporosti i velikih dimenzija.

Parni pogon ostao je popularan tokom 19. vijeka, posebno u Engleskoj, gdje su se razvijali lokomobili – vozila koja su kombinovala tehnologiju parnih mašina i kočija.

Izum motora s unutrašnjim sagorijevanjem

Ključni trenutak za četverotočkaše bio je razvoj efikasnijih motora. Nikolaus Otto je 1876. godine patentirao četvorotaktni motor (Otto ciklus), koji je postao osnova modernih benzinskih motora. Gottlieb Daimler i Wilhelm Maybach su 1885. godine razvili prvi benzinski motor koji je mogao da se koristi u vozilima. Karl Benz je 1886. godine stvorio Benz Patent-Motorwagen, koji se smatra prvim pravim automobilom, jer je bio dizajniran kao vozilo pokretano motorom.

Počeci automobilske industrije

Prva komercijalna proizvodnja automobila započela je krajem 19. vijeka. Benz & Cie. i Daimler-Motoren-Gesellschaft (DMG) postali su pioniri automobilske industrije u Njemačkoj. Armand Peugeot i René Panhard bili su među prvima koji su u Francuskoj razvijali automobile. Henry Ford u SAD-u je 1908. godine lansirao Ford Model T, prvi automobil proizveden na pokretnoj traci, što je omogućilo masovnu proizvodnju i učinilo automobile dostupnijima široj javnosti.

Razvoj cesta i infrastrukture

S razvojem automobila dolazilo je i do širenja putne infrastrukture. Početkom 20. vijeka, mnoge zemlje počele su graditi asfaltirane ceste, mostove i benzinske pumpe kako bi podržale sve veći broj vozila. To je omogućilo širenje svijesti o nabavci i posjedovanju automobila.

Prvi automobilski entuzijasti i prve trke

Automobili su brzo postali simbol prestiža i tehnološkog napretka. Organizovane su prve auto trke. 1894. godine održana je prva zvanična auto trka između Pariza i Rouena. 24 sata Le Mansa i Indianapolis 500 postali su najpoznatije automobilske trke tokom 20. vijeka. Iako su u godinama poslije nastale i mnoge poznatije, ove dvije ikone postoje i dan-danas.

Uticaj na društvo i kulturu

Automobili su promijenili način života, omogućavajući brže putovanje, razvoj predgrađa i veću slobodu za svakog čovjeka. Početkom 20. vijeka, autoindustrija je postala simbol modernizacije i ključna industrija mnogih ekonomija. Autoindustrija je maltene pokretač svakog društva i svake ekonomije bez koje ne bi bilo mobilnosti u kojoj danas uživamo. 

Zaključak: Još uvijek vozimo mi

Automobilizam nije samo tehnološki fenomen već i društveni i kulturni pokret koji je oblikovao savremeni svijet. Počevši od parnih kola i prvih motora s unutrašnjim sagorijevanjem, do masovne proizvodnje i razvoja električnih vozila danas, istorija automobilizma oslikava ljudsku potrebu za mobilnošću, inovacijom i slobodom kretanja. 

Ako se pitate šta je to što će evolutivno podići automobile na sljedeći nivo, smatrajte da su to samovozeći automobili u prvom redu, dok će leteći automobili biti sljedeća faza u razvoju. Iako oboje već postoji, potrebna je masovnost koju su doživjeli četverotočkaši kakve poznajemo. No, to je tema za neke nove generacije.